Slatko bogohulje

Jednog je dana Mojsije posve sam šetao planinom, kad je u daljini ugledao pastira. Muškarac je klečao, ruku raširenih ka nebu, i molio. Mojsije je bio oduševljen. Ali kad se približio, jednako se zapanjio čuvši pastirovu molitvu.
“O, moj ljubljeni Bože, volim Te više no što znaš. Za Tebe ću sve učiniti, samo reci. Čak i ako zatražiš od mene da u Tvoje ime zakoljem najdeblju ovcu u mom stadu, učinit ću to bez imalo oklijevanja. Ti ćeš je ispeći i staviti njezin debeli rep u svoju rižu da bude ukusnija.”
Mojsije se polako približio pastiru, pozorno slušajući.
“Nakon toga ću Ti oprati noge i očistiti uha i istrijebiti Tvoje uši. Toliko Te volim.”
Čuvši dovoljno, Mojsije je prekinuo pastira zaviknuvši: “Prestani, neznalice! Što misliš da radiš? Misliš li da Bog jede rižu? Misliš li da Bog ima noge koje treba oprati? Ovo nije molitva.
Ovo je puko bogohuljenje.”
Ošamućen i posramljen, pastir se opetovano ispričavao i obećao da će se moliti onako kako se mole pristojni ljudi. Mojsije ga je tog poslijepodneva naučio nekoliko molitvi. Nakon toga je otišao svojim putem, krajnje zadovoljan samim sobom.
Ali te noći, Mojsije je čuo glas. Bio je to glas Božji.
“Oh, Mojsije, što si učinio? Izgrdio si onog sirotog pastira i nisi shvatio koliko mi je on drag. Možda on ne govori prave stvari na pravi način, ali bio je iskren. Njegovo srce bilo je čisto, a njegove namjere dobre. Bio sam zadovoljan s njim. Možda su njegove riječi tebi zvučale kao bogohuljenje, ali meni su bile slatko bogohulje.”
Mojsije je odmah spoznao svoju pogrešku. Sljedećeg dana se ranim jutrom vratio na planinu posjetiti onog pastira. Ponovno ga je zatekao u molitvi, samo što je sad molio kako ga je Mojsije podučio. U odluci da se moli kako valja, zamuckivao je, lišen uzbuđenja i strasti svoje ranije molitve. Kajući se zbog onoga što mu je učinio, Mojsije je potapšao pastira po leđima i rekao: “Prijatelju moj, pogriješio sam. Molim te da mi oprostiš. Nastavi se moliti na tvoj vlastiti način. On je u Božjim očima dragocjeniji.” Pastir se zapanjio kad je to čuo, ali još je dublje bilo njegovo olakšanje. Međutim, nije se htio vratiti svojim starim molitvama. Nije ustrajao ni uz službene molitve kojima ga je Mojsije podučio. Sad je pronašao novi način općenja s Bogom. Iako zadovoljan i blažen u svojoj naivnoj pobožnosti, sad je prošao tu fazu – svoje slatko bogohulje.
Boga možeš proučavati kroz sve i svakoga u svemiru, jer Bog nije ograničen na
džamiju, sinagogu ili crkvu. Ali ako i nadalje moraš znati gdje je točno njegov stan, potraži ga samo na jednome mjestu: u srcu onoga koji istinski ljubi.
Većina problema u svijetu potječe od jezičnih pogrešaka i jednostavnih nesporazuma. Nikad ne uzimaj riječi zdravo za gotovo. Kad zakoračiš u područje ljubavi, jezik kakav poznajemo postaje zastarjeo. Ono što se ne može pretočiti u riječi može se spoznati samo kroz šutnju.
Štogod se dogodilo u tvome životu, ma kako se stvari činile zabrinjavajućima, ne ulazi u susjedstvo očaja. Čak i kad sva vrata ostaju zatvorena, Bog će otvoriti
novi put samo za tebe. Budi zahvalan! Lako je biti zahvalan kad je sve dobro. Sufi je zahvalan ne samo za ono što mu je dano, već i za sve ono što mu je uskraćeno.
Strpljivost ne znači pasivno trpljenje. Ona znači biti dovoljno dalekovidan da
vjeruješ krajnjem ishodu postupka. Što znači strpljivost? Ona znači pogledati trn i vidjeti ružu, pogledati noć i vidjeti zoru. Nestrpljivost znači biti toliko kratkovidan da ne možeš vidjeti ishod.