Dvanaesto poglavlje
Arjuna upita:
Koji se smatraju savršenijima: oni koji su pravilno uključeni u
Tvoju službu predanog poštovanja, ili oni koji obožavaju nemani festovanog bezličnog Brahmana?
Blaženi Gospodin reče:
Onog čiji je um usredsređen na Moj lični oblik, koji je uvek
obuzet obožavanjem Mene sa velikom transcendentalnom verom, smatram najsavršenijim.
Ali oni koji sasvim obožavaju neispoljeno, ono što leži van opažaja čula, sveprožimajuće, neshvatljivo, utemeljeno i postojano – bezličan vid Apsolutne Istine – kontrolišući različita čula i pošto su jednako naklonjeni prema svakome, takvi ljudi koji deluju za dobrobit svakoga, na kraju dostižu Mene.
Za one č:iji su umovi vezani za nemanifestovani, bezlični vid Uzvišenog, napredak je veoma naporan. Napredovati u toj disciplini je veoma teško za one koji su utelovljeni.
Za onoga koji Me obožava, koji Mi posvećuje sve svoje delatnosti, budući da je bez odstupanja predan Meni, uključen u službu predanog poštovanja i uvek meditira na Mene, čiji je um usredsređen na Mene, o Prthin sine, za njega sam izbavitelj koji će ga brzo osloboditi iz okeana rođenja i smrti.
Neka je tvoj um samo usredsredjen na Mene, Vrhunsku Božansku Ličnost i neka je sva tvoja inteligencija jedino zaokupljena Mnome. Tako ćeš bez sumnje uvek živeti u Meni.
Dragi moj Arjuna, o osvojitelju bogatstva, ako ne možeš usredsrediti svoj um na Mene bez odstupanja, onda se pridržavaj propisanih pravila bhakti-yoge. Na taj način ćeš razviti želju da Me dostigneš.
Ako ne možeš primenjivati pravila bhakti-yoge, onda samo pokušaj da deluješ za Mene, jer ćeš tako doći do savršenog stanja.
Ako si, međutim, nemoćan da radiš u ovoj svesnosti, onda pokušaj da deluješ napuštajući sve rezultate svoga delovanja i pokušaj da se utemeljiš u svom osobenom biću.
Ako ne možeš ovo primenjivati, onda neguj znanje. Međutim, bolje od znanja je meditacija, a bolje od meditacije je odricanje od plodonosnih delatnosti, jer se takvim odricanjem može steći mirnoća uma.
Onaj koji nije zavidan već je drag prijatelj svim živim bićima, koji ne misli da je vlasnik, koji je oslobođen lažnog ja i jednak u sreći i nesreći, koji je uvek zadovoljan i uključen u službu preda nog poštovanja sa odlutnoSću i čiji su um i inteligencija u saglasnosti sa Mnom, Moj je bhakta i veoma Mi je drag.
Onaj zbog koga niko nije zapao u teškoću, koji nije uznemiren brigom, koji je postojan u sreći i nesreći veoma mi je drag.
Moj bhakta koji ne zavisi od običnog toka materijalnih delatnosti, koji je čist, sposoban u svemu, bez briga, oslobocten od svih patnji i koji ne teži za nekim rezultatom, veoma Mi je drag.
Onaj ko je van uticaja zadovoljstva i mržnje, ko ne jadikuje, ne
žudi, koji se odriče i povoljnog i nepovoljnog, veoma Mi je drag.
Onaj ko je jednak prema prijateljima i neprijateljima, uravnotežen u poštovanju i nepoštovanju, hladnom i toplom, sreći i nesreći, slavi i sramoti, koji je uvek oslobođen od zagađenosti, uvek ćutljiv i zadovoljan bilo čime, koji se ne brine gde boravi, koji je učvršćen u znanju i uključen u službu predanog poštovanja, veoma Mi je drag.
Onaj ko sledi ovaj neprolazni put službe predanog poštovanja, ko se potpuno uključio sa verom, kome sam Ja uzvišeni cilj, Meni je veoma, veoma drag.
